• Efekti sociodemografskih, socijalizacijskih, dispozicijskih te bihevioralnih čimbenika u dinamici slanja seksualno eksplicitnih poruka među adolescentima
    Jakov Burić & Aleksandar Štulhofer
  • Utjecaj korištenja seksualno eksplicitnih materijala na samoobjektivizaciju adolescenata: longitudinalna studija
    Ana Ciprić, Sandra Šević & Aleksandar Štulhofer
  • Associations between Pornography Use and Adolescents’ Risky Sexual Behaviors: A Longitudinal Study
    Goran Koletić

Efekti sociodemografskih, socijalizacijskih, dispozicijskih te bihevioralnih čimbenika u dinamici slanja seksualno eksplicitnih poruka među adolescentima

Jakov Burić & Aleksandar Štulhofer

Istraživanja sugeriraju kako značajan broj mladih koristi seksualno eksplicitni materijal (SEM). Istodobno, razvoj mobilnih tehnologija i online društvenih mreža omogućili su novo seksualizirano ponašanje – slanje seksualno eksplicitnih poruka (sexting). Dosadašnja istraživanja povezala su uporabu SEM, odnosno slanja seksualno eksplicitnih poruka, s rizičnim spolnim ponašanjima i nekim drugim neželjenim ishodima. Vodeći se Modelom diferencijalne osjetljivosti na efekte medija (DSMM; Peter i Valkenburg, 2013.), cilj ovog longitudinalnog istraživanja bio je ispitati doprinos sociodemografskih i socijalizacijskih varijabli, nekih aspekata ličnosti te uporabe medija u predikciji slanja seksualno eksplicitnih poruka. Istraživanje je provedeno na populacijskom uzorku koji je uključio 791 riječkih srednjoškolca (302 mladića i 489 djevojki) prosječne dobi od 15,8 godina (SD = 0,5). Podaci su prikupljeni u dvije vremenske točke u razmaku od 12 mjeseci. S obzirom da je seksualna socijalizacija adolescenta i dalje velikim dijelom spolno specifična, analize su provedene odvojeno po spolu. U prvom mjerenju, slanje seksualno eksplicitnih poruka zabilježeno je kod gotovo jedne trećine sudionika. Rezultati multivarijatne analize (korištena je hijerarhijska logistička regresija s kontrolom inicijalne razine ishoda) pokazali su kako djevojke koje su u prvom mjerenju sklonije traženju uzbuđenja, djevojke koje su stupile u spolni odnos te djevojke koje koriste SEM češće šalju seksualno eksplicitne poruke nakon 12 mjeseci. U poduzorku mladića, niti jedna od nezavisnih varijabli nije bila značajan prediktor ishoda. Imajući u vidu golemu popularnost online društvenih mreža među mladima, dobiveni nalazi ukazuju na važnost sustavnog promicanja medijske pismenosti te boljeg razumijevanja motivacije za slanje seksualno eksplicitnih poruka u adolescenciji. Rad je dio projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost (br. 9221).

Utjecaj korištenja seksualno eksplicitnih materijala na samoobjektivizaciju adolescenata: longitudinalna studija

Ana Ciprić, Sandra Šević & Aleksandar Štulhofer

Naše istraživanje izravno se oslanja na istraživanje Laure Vandenbosch i Stevena Eggermonta (2013.) kojim su poduprijete postavke teorije objektivizacije (Fredrickson i Roberts, 1997.) u muškoj adolescentskoj populaciji u kontekstu korištenja seksualno eksplicitnih medijskih sadržaja (SEM). Samo-objektivizirajući pogled manifestira se vrednovanjem vlastitog tijela u terminima vanjskih umjesto njegovih unutarnjih značajki, a konstantan samo-nadzor (engl. self-surveillance), provjeravanje i podešavanje vlastitog izgleda, kako bi ono bilo u skladu s kulturnim očekivanjima, njegova je primarna kognitivna i bihevioralna manifestacija. Uporaba SEM povezana je s procesom seksualne socijalizacije mladih ljudi, između ostaloga i zato jer je izvor kulturnih definicija poželjnih tjelesnih karakteristika. Opravdano je pretpostaviti kako SEM može biti čimbenik razvoja objektivizirajućeg pogleda na vlastito tijelo. Našim istraživanjem nastojali smo longitudinalno, mjerenjem u tri vremenske točke sa šestomjesečnim intervalom, provjeriti nalaze krossekcijskog istraživanja Vandenbosh i Eggermont kojim je utvrđena pozitivna povezanost, posredovana internalizacijom ideala tjelesnog izgleda, korištenja seksualno eksplicitnih materijala i samo-nadzora među belgijskim adolescentima. Metodom strukturalnog modeliranja provjerili smo postojanje povezanosti između uporabe SEM i samo-nadzora te testirali medijacijski utjecaj internalizacije ideala tjelesnog izgleda. Podaci su prikupljeni u sklopu studije “Prospective Biopsychosocial Study of the Effects of Sexually Explicit Material on Young People ‘s Sexual Socialization and Health” (PROBIOPS), koja je obuhvatila 14 riječkih srednjih škola. Nalazi našeg istraživanja ne podupiru nalaze krossekcijskog belgijskog istraživanja. Uporaba SEM nije bila povezana s kasnijim samo-nadzorom tijela među mladićima, a nije potvrđena niti pretpostavka o medijacijskom djelovanju internalizacije. Naši nalazi doprinose boljem razumijevanju fenomena objektivizacije u muškoj populaciji te raspravi o mogućim negativnim utjecajima seksualno eksplicitnih medijskih sadržaja na seksualnu socijalizaciju adolescenata.

 

Associations between Pornography Use and Adolescents’ Risky Sexual Behaviors: A Longitudinal Study

Goran Koletić

Current Internet accessibility and affordability has facilitated widespread pornography use among adolescents. Potential pornography-related harms to adolescents’ sexual development and well-being have prompted concerns among general public, educational experts and policy makers about pornography-related risky sexual behaviors. This hyper-vigilant climate over pornography-related harms even led to UK’s government enforcing online traffic restrictions by making a variety of web sites, including pornographic sites, available by request only. At the same time, this research topic has been predominantly explored using cross-sectional design, because experimental studies on pornography use among adolescents are not feasible and only a few longitudinal studies have addressed this problem. Using multivariate logistic regression analysis with lagged outcome, this study assessed whether pornography use at the baseline predicted adolescents’ risky sexual behavior at a six and twelve-months follow-up. Indicators of risky sexual behavior were: (1) reporting two or more sexual partners and (2) not using a condom at the most recent sexual intercourse. Two independent longitudinal studies of adolescents were used for the analysis: an online panel in Zagreb (N = 711; M age at baseline = 16.2; SD = .50) and a classroom-based panel in Rijeka (N = 942; M age at baseline = 16.3; SD = .52). Adolescents’ risky sexual behavior was assessed at a twelve-months follow-up in Zagreb panel and at six-months follow-up in Rijeka panel. The data was collected during 2015 and 2016. The findings, consistent across the two samples, did not confirm temporal associations between pornography use and risky sexual behaviors among adolescents. Although our findings extend the current knowledge about the association between pornography and risky sexual behaviors, limited statistical power should be taken into consideration. Additional prospective analyses of this important public health topic, characterized by mixed findings, are needed.